Svetkovina Velike Gospe
Program proslave Velike Gospe 2023. godine
PROGRAM:
10.08. (četvrtak) Dan posvete crkve - Sveta misa je u 11:00 sati, a u 19:00 sati je Komušanski križni put na Kondžilu.
11.08. (petak) Dan sjećanja na poginule branitelje i prvi dan trodnevnice - Sveta misa je u 11:00 sati, a poslije sv. mise je molitva opjela i polaganje vijenaca kod "stare" crkve.
12.08. (subota) je drugi dan trodnevnice - Sveta misa je u 19:00 sati.
13.08. (nedjelja) je treći dan trodnevnice - Sveta misa je u 09:00 sati, a u 18:00 molitva krunice u župnom dvorištu župe Gornja Komušina.
14.08. (ponedjeljak) UOČNICA - Sveta misa u 18:00 sati kod župne crkve, a predvoditi će ju mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski. U 22:00 pobožnost križnog puta u crkvi, a zatim bdijenje pred likom Gospe Kondžilske.
15.08. (utorak) VELIKA GOSPA - PATRON ŽUPE - Od 7:30 sati ujutro svećenici će biti na raspolaganju za ispovijed. Formiranje procesije sa slikom i uvodni obredi počinju u 9:00 sati, nakon kojih slijedi procesija. Sveta misa je na Kondžilu u 11:00 sati, a predvoditi će ju mons. dr. Pero sudar, pomoćni biskup u miru. U 11:00 je misa za bolesnike u župnoj crkvi.
DOBRO DOŠLI GOSPI KOMUŠANSKOJ!
Velika Gospa 2017. godine
Propovijedi kardinala Vinka Puljića i monsinjora Pere Sudara
Već tradicionalno na uočnicu pred blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, svetu misu u župnoj crkvi župe BDM u Komušini predvodio je vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, dok je na sam dan Velike Gospe, svetu misu na zavjetnom brdu Kondžilu predvodio pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar.
Na početku svoje propovijedi vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić osvrnuo se na pismo poljskog sveca i mučenika Maksimilijana Kolbea u kojem je govorio o indiferentnosti odnosno nezainteresiranosti kao bolesti našeg vremena. Kardinal kaže da takvo stanje prevladava u Europu, da se crkve prodaju, ljudi teže profitu, a Europski parlament donosi zakone koji su u suprotnosti s Deset Božjih zapovijedi. Nadalje kaže da je zavladala "kultura smrti" što se ogleda kroz sve manje učenika u školama, pobačaju, eutanaziji, propadanju mnogobrojnih brakova: "Brojni brakovi i obitelji se raspadaju, mnogi žive nevjenčano jer ne računaju sa sakramentalnom milošću. Brak je sakrament, sredstvo milosti. Mnogi više ne mole, ne razgovaraju sa Bogom jer "nemaju vremena ili im je Bog dosadan". Besmisleno im je razgovarati s Bogom jer ga ne vide. Posljednje stvari koje smo nekada učili na vjeronauku jesu smrt, sud, raj i pakao, ljude to ne zanima jer ne vjeruju u zagrobni život odnosno u vječnost. Ljudi više ne priznaju grijeh jer ne poštuju Boga ni božje i crkvene zapovijedi a ono do čega drže to prekrajaju prema svojim interesima jer su u središtu materijalna dobra, a duhovna dobra su gurnuti u pozadinu. Cilj svega je profit, potrošnja i uživanje. Pune su novine i televizije samo o tome. A sad ću Vam još nešto kazati, većina ljudi je razmažena. Nema osjećaja odricanja a bez odricanja nema i ljubavi. Svi kukaju kako nema ljubavi. A kako će biti kad se ljudi boje žrtvovati."
Kardinal o domovini govori na poseban način, dajući nam sliku Isusovog domoljublja: "Osobitosti Isusovog domoljublja: Prvo, vjernost zavičaju. Drži se svoga Nazareta, svoje Galileje jer je Galileja bila podcijenjena. Tu su Isusovi korijeni, tu je njegova obitelj, rodbina a Hrvat katolik iz Bosne se ponekad stidi i odriče svoga vlastitoga naroda. A kad se odriče svoga naroda on postaje obezvrijeđen, opljačkan, oklevetan. Isus je poznavao svoju baštinu i poistovjećivao se tom baštinom. Oni koji od domovine dobro žive ne poznaju je, preziru je i prodaju je. Zato je potrebno onako kao Isus znati svoje voljeti jer ono što se voli to se i upoznaje. S time se poistovjećuje. To postaje tvoj identitet. Vi znadete da je Isus potekao iz židovskog naroda. Njegovo srce je bilo srce Židova. Ljubio je zemlju i narod iz kojeg je nikao. Svojim učenicima je govorio kad uskrsne da će ići pred njih u Galileju. To je njegov zavičaj. Ali iako je volio svoj zavičaj, bio je kritičan prema domoljublju. Nije vrijeđao, ali je ukazivao hrabro na ono što se uništava, a što Isus voli. Nije se mirio s manama svoga naroda. Sad će te me razumjeti kad se kao pastir kritički postavim i upućujem na mane koje se događaju u nama i među nama. Ali Isus je spreman na žrtvu. Žao mi je naroda. To je njegova riječ. I rekao je da nema veće ljubavi od onoga tko položi život svoj. Ne kaže narod badava: Krv nije voda."
Od Gospe Kondžilske kardinal Puljić moli da vjernici ostanu na putu vjere, da ih s puta vjere ne skrenu oni koji ne žele da se drže Božjih zapovjedi te upozorava da kada čovjek gurne Božju riječ sa strane, u njegovoj duši nastaje praznina, nezadovoljstvo.
Svoju propovijed završava riječima: "Hvala ti Gospe da te možemo pohoditi, da te možemo moliti, da se možemo ispovijedati, da smo poštenje dobili i da to bude uzrok naše radosti. Da se kući vratimo ohrabreni, spremni svjedočiti da smo Isusovi, da smo Crkva Katolička, da se ne stidimo svojih korijena, da prenosimo baštinu na buduća pokoljenja kako bi buduća pokoljenja nas blagoslivljala što smo im znali prave vrijednosti prenijeti. I ako želimo u tu Europu, u tu Europu želimo donijeti svoju vjeru, moral kršćanski i istinsku baštinu koju smo od naših pradjedova dobili. Zato nikad se svoga ne stidimo. Gospe Kondžilska, uzroče naše radosti, moli za nas. Amen."
Na Veliku Gospu, na brdu Kondžilu euharistijsko slavlje je predvodio pomoćni biskup vrhbosanski, mons. Pero Sudar. Glavna misao koju biskup Sudar obrađuje u svojoj propovijedi jest radost koju Bog daje svakom čovjeku. Primjer radosti daje kroz primjere iz misnih čitanja i evanđelja: " u prvom misnom čitanju iz knjige koju zovemo Otkrivenje, sv. Ivan Apostol kao starac bio je prognan i u teškoćama, kad su apostoli i Crkva progonjeni, on u viziji posebnim Božjim darom gleda otvorena nebesa i kao da iz svoj staračke, a mladenačke duše kliče jer vidi da je Božja zadnja, da Bog ispunja svoja obećanja. Vidi ženu odjevenu u sunce, mjesec joj pod nogama, a na glavi kruna od 12 zvijezda. To je govor koji kaže da Bog kruni puninom radosti svoja stvorenja. Onda Pavao isto tako kao zanesen u Duhu govori i prenosi Božji govor, Božju poruku kako na kraju na mjesto starog Adama, grešnog čovjeka, dolazi novi Adam, na mjesto grijeha i smrti dolazi milost i život. A onda u evanđelju dvije žene, Marija i Elizabeta, kliču iz dna duše, a Elizabeta kaže: "Otkuda meni da majka moga Gospodina dolazi k meni. Tek što sam ti došla i začula riječ tvoju pozdrava, u utrobi mi zaigra čedo od radosti." To samo majka zna kakva je to radost osjetiti dijete kako se igra u njezinoj utrobi. A onda Marija zahvaćena tom istom radošću, tim istim djelovanjem i poticajom Božjeg duha kliče: "Veliča duša moja Gospodine i kliče duh moj u Bogu mome Spasitelju što pogleda na neznatnost službenice svoje, što sline zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne nasiti dobrima." Bog poručuje čovjeku da ima pravo na radost, njegove sluge raduju se, Marija pogotovo."
Biskup Sudar podsjeća na riječi sv. Pavla koji kaže da je smrt zadnji neprijatelj Božji i da će biti pobijeđena od Gospodina, a da je Marijino uznesenje samo dokaz da je čovjek stvoren za vječnost: "Marijino uznesenje na nebo nije ništa drugo nego potvrda da je Bog na njoj izvršio svoje obećanje. Obećanje dano svim ljudima. Čovječe ti nisi prah, ti nisi stvoren za smrt, čovječe ti si zvjezdana prašina, ti si roen za vječnost, ti si Božji."
Na kraju, biskup Sudar poziva vjernike da prihvate tu radost: "Čovječe, želiš li imati razlog neuništive i nerazorive radosti u životu i unatoč svemu predati svoj život na nagovor Majke u Božje ruke? A onda se ne boj' kakav god život jest, koliko god dugo trajao, proći će, a tebe čeka neuništivi život. Kolika je milost moći vjerovati! Zato moli se. Predajmo njoj po njezinom zagovoru, njezinom sinu naš život, unatoč svim teškoćama, unatoč svim oblacima nekakvih zlih događanja koja se nadvijaju nad ovaj svijet, iznad svega stoji naš Bog. Bog koji nas neizmjerno voli, majka koja nas prati svojim zagovorom, svojom molitvom i svojim majčinskim srcem. Čovjek koji to vjeruje, on hrabro uzdignuta čela ide ka životu. Nosi svoje životne križeve jer on zna da Bog ima odgovore na pitanje zašto patnja, bolest, stradanja. Sve to Bog utkiva u svoj božanski plan spasenja čovjeka u vječnom životu. Amen."
(ab / ib / komusina-kondzilo.net)
Proslava Velike Gospe 2017. godine
PROGRAM:
Devetnica Velikoj Gospi počinje 06.08.2017. (nedjelja - blagdan Preobraženja Gospodinova); molitva krunice BDM i litanije su pola sata prije svetih misa kroz sve dane devetnice i trodnevnice
Četvrtak, 10. kolovoza 2017.
- 11:00 - SVETA MISA - Dan posvete crkve i Dan povratka u Komušinu
Vlč. Ivo Pejić, đakon - 17:00 - KOMUŠANSKI KRIŽNI PUT DO KONDŽILA
Trodnevnica
Petak, 11. kolovoza 2017.
- 11:00 - SVETA MISA - Spomen na poginule branitelje Komušine i prvi dan trodnevnice - poslije svete mise je molitva opijela i polaganje vijenaca na Spomen obilježju
Vlč. Predrag Stojčević, župnik u Žepču
Subota, 12. kolovoza 2017.
- 18:00 - SVETA MISA - Drugi dan trodnevnice
vlč. Ivan Ravlić, župnik u Tesliću
Nedjelja, 13. kolovoza 2017.
- 09:00 - SVETA MISA - Treći dan trodnevnice, 19. N. K. G.
Ponedjeljak, 14. kolovoza 2017. - Uočnica
- 15:00 - Iznosi se Gospina slika na čašćenje u kapelu
- 15:00 - Ispovijed hodočasnika
- 18:00 - SVETA MISA UOČNICA
Vinko kardinal Puljić, nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije
Velika Gospa
Utorak, 16. kolovoza 2017.
- 07:30 - Ispovijed hodočasnika
- 09:00 - Uvodni obredi, formiranje procesije i polazak prema Kondžilu
- 11:00 - ZAVJETNA SVETA MISA NA KONDŽILU
Mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup Vrhbosanske nadbiskupije
DOBRO DOŠLI GOSPI KOMUŠANSKOJ!
(bs / ib / komusina-kondzilo.net)
O Velikoj Gospi u Komušini
Taj dan je poseban doživljaj za sve vjernike koji toga dana posjete Komušinu. Dođe tada od 15-30 tisuća vjernika iz Usorskog dekanata, bosanske Posavine, srednje Bosne, Hrvatske, a i iz mnogih europskih zemalja. Tu je znatan broj pravoslavaca i muslimana koji obavljaju svoj zavjet Gospi. Obično kolone vjernika pristižu 14. kolovoza u popodnevnim satima. Za taj dan se angažira veliki broj svećenika koji tada satima ispovijedaju hodočasnike koji u velikim redovima čekaju na ispovijed. Prije rata je 14. kolovoza oko 14 sati kretala procesija sa čudotvornom Gospinom slikom na brdo Kondžilo gdje se odvijao raznovrsni duhovni program kroz noć sve do glavne mise 15. kolovoza u 11 sati poslije čega se ponovno slika s procesijom vraćala u župnu crkvu u Komušini. Opširnije...
Proslava Velike Gospe u Komušini
Tekst preuzet iz knjige "KOMUŠINA I KONDŽILO", izdane 1981. Opisuje blagdan Velike Gospe kako se svetkovao u Komušini prije 1992. Autor dr. sc. Pero Pranjić.
"...I bez puno najave narod ove župe, a i svih okolnih, zna za to pa se priprema duhovno devetnicama. Najčešće je to post i molitva. U Komušini bude službena trodnevnica 11., 12. i 13. kolovoza. Slavlje se uvlači u svaku kuću i u svako ljudsko srce. Pristižu radnici sa svih strana jedni na godišnje odmore, jedni na neplaćeni dopust, jedni na bolovanje. Uglavnom kod kuće moraju biti. Stižu i gosti, stari znanci i prijatelji sa svih strana. Među jednima je krvna veza i red je da dođu, no dobar dio prijateljstva se uspostavlja baš preko proslava.. Umorni putnik i hodočasnik sa strahom je nekad davno pokucao na nepoznata vrata. Bio je srdačno primljen. Opširnije...
